DALIBOR BALLIAN rođen je u Sarajevu 9. kolovoza 1962. godine. U rodnom gradu završava osnovnu i srednju školu, a poslije toga Šumarski fakultet. Za asistenta na fakultetu biran je 1995. godine, te prolazi kroz sva nastavnička zvanja do redovitog profesora. Objavio je veći broj znanstvenih radova iz oblasti šumarske genetike i oplemenjivanja te ekologije šuma, publicirajući samostalno ili u koautorstvu 189 znanstvenih radova. Sudjelovao je na 94 domaće i međunarodne konferencije, na kojima je prezentirao samostalna i u koautorstvu 144 znanstvena rada. Uz navedene znanstvene radove, objavio je i preko 150 popularnih članaka različite tematike. Brojni znanstveni radovi su citirani na Web of Science bazi podataka te su njegovi radovi citirani 390 puta u znanstvenim člancima, knjigama i monografijama dok baza ResearchGate pokazuje citiranost 565 puta, a Google Scholar 710.
Pored pisanja znanstvenih članaka, prof. Dalibor Ballian bio je recenzent brojnih znanstvenih radova za 28 različita znanstvenih časopisa iz zemlje i svijeta. U dosadašnjem radu objavio je tri univerzitetska udžbenika koji sadrže kompletno gradivo vezano za šumarsku genetiku i oplemenjivanje šumskog drveća, kao i očuvanje genetske raznolikosti šumskog drveća. Pored udžbenika, koautor je i šest monografija, više poglavlja u raznim knjigama, dvije skripte, a tu su i brojni prilozi u Hrvatskoj enciklopediji Bosne i Hercegovine. Aktivno surađuje s mnogim istraživačkim akademskim institucijama, kako s fakultetima tako i s institutima iz Bosne i Hercegovine i inozemstva. Dosada je 24 puta boravio na usavršavanjima iz oblasti oplemenjivanja šumskog drveća i genetike, kao i ekologije šuma. Sudjelovao je u radu brojnih komisija u zemlji vezanih za šumski reproduktivni materijal kao i kontrolu GMO-a. Obavljao je niz različitih funkcija od kojih je najznačajnija prodekan za nastavu i prodekan za međunarodnu suradnju na Šumarskom fakultetu u periodu od 2010. do 2016., a bio je pokretač doktorskog studija i njegov predsjednik od 2012. do 2016. godine.
Glavni je urednik u dva bosanskohercegovačka časopisa, Hrvatska misao i Glasnik Zemaljskog muzeja. Značajan doprinos dao je i kao član brojnih komisija koje su tretirale problematiku zakonodavstva za šumski reprodukcijski materijal. Na temelju Odluke Vijeća Ministara BiH od 24. rujna 2008. stalni je član Vijeća za genetički modificirane organizme, gdje i danas aktivno radi na usuglašavanju bosanskohercegovačke regulative sa europskom. U profesionalnom smislu je veoma često konsultiran od Šumsko gospodarskih društava s kojima ima veoma plodnu suradnju po pitanju rješavanja određene problematike u vezi sa šumskim reprodukcijskim materijalom. Kroz 44 projekata i studije bio je angažiran u rješavanju niza znanstvenih i stručnih problema, od kojih su šest bili financirani iz međunarodnih fondova. Svi projekti su uspješno privedeni kraju, a dobiveni rezultati su pridonijeli boljoj slici o bogatstvu naših šuma i njihovih potencijala, značajnih za njihovo održanje u izmijenjenim uvjetima sredine. Također je bio aktivni sudionik u svojstvu voditelja studija tijeko izrade strategije razvoja šumarstva FBiH.
Bio je mentor na brojnim diplomskim radovima po predbolonjskom nastavnom programu, te mentor tri magistarska rada i mentor doktorske disertacije. Tu su i brojna mentorstva završnih radova prvog i drugog ciklusa studija po bolonjskom programu. Više puta sudjelovao je kao član komisija za odbrane doktorskih disertacija: četiri puta u Zagrebu (Šumarski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu), jednom u Ljubljani (Biotehnički fakultet, Univerza v Ljubljani) te u Beču (Universität Wien), dok je u Bosni i Hercegovini bio članom dva puta, te kao mentror jednom. Trenutno je mentor za dvije doktorske disertacije. Kategorija:Šumarstvo