Enciklopedija community

1. siječnja (1.1.) 1. je dan godine po gregorijanskom kalendaru.

Do kraja godine ima još 364 dana (365 u prijestupnoj godini).

Događaji[]

  • 45. pr. Kr. - stupio na snagu Julijanski kalendar.
  • 404. - posljednja gladijatorska borba u gradu Rimu.
  • 439. - Objavljen Teodozijev zakonik, najveća zbirka rimskog prava dotada.
  • 909. - Kijevska Rusija je počela brojati dane po Julijanskom kalendaru.
  • 1001. - Papa Silvestar II. imenovao Stjepana I. za kralja Ugarske.
  • 1438. - Albert II. Habsburgovac je okrunjen kao kralj Ugarske.
  • 1502. - Portugalci prvi put istražuju područje na kojem se danas nalazi Rio de Janeiro.
  • 1515. - Franjo I. postao francuski kralj.
  • 1527. - Na Cetinskom Saboru hrvatsko plemstvo izabralo je austrijskog nadvojvodu Ferdinanda Habsburškog za hrvatskog kralja.
  • 1600. - Škotska počinje sa upotrebom [[julijanski kalendar|julijanskog kalendara].
  • 1651. - Karlo II. okrunjen kao kralj Škotske.
  • 1673. - Počinje stalna dostava pošte između New Yorka i Bostona.
  • 1700. - Rusija počinje koristiti Julijanski kalendar.
  • 1707. - João V. je okrunjen kao kralj Portugala.
  • 1739. - Francuski moreplovac Jean-Baptiste Charles Bouvet de Lozier otkrio otok koje je kasnije po njemu nazvano Bouvet.
  • 1788. - Izašlo prvo izdanje londonskog The Timesa.
  • 1801. - Otkrivena Ceres, prvi patuljasti planet u Sunčevom sustavu.
  • 1801. - Ujedinjenjem Velike Britanije i Sjeverne Irske ukinuto je Kraljevstvo Velike Britanije i stvoreno Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske.
  • 1803. - Danska je zabranila uvoz robova u dansku Zapadnu Indiju i postala prva zemlja koja je zabranila ropstvo.
  • 1804. - Kraj francuske vlasti u Haitiju, koji je tako postao prva republika crnaca i druga nezavisna država u Sjevernoj Americi, nakon SAD-a.
  • 1808. - Zabranjen uvoz robova u SAD.
  • 1818. - Prvi put objavljen roman Mary Shelley Frankenstein, ili moderni Prometej.
  • 1826. - Naucalpan postaje općina Meksika.
  • 1833. - Velika Britanija je proglasila suverenitet nad Falklandskim otočjem u Atlantiku , koja su prije toga bila pod španjolskom kolonijalnom vlašću.
  • 1840. - U New Yorku je održano prvo natjecanje u kuglanju u SAD-u, u Knickerbocker Alleysu.
  • 1861. - Porfirio Díaz je osvojio Ciudad de México.
  • 1863. - Abraham Lincoln drži svoj čuveni govor, "Objava jednakopravnosti", tijekom Američkog građanskog rata.
  • 1863. - Lincolnovim Proglasom o emancipaciji službeno slobođeni američki robovi na području Konfederacije, bez stvarnog učinka.
  • 1873. - Japan je prihvatio gregorijanski kalendar.
  • 1877. - Engleska kraljica Viktorija proglašena caricom Indije.
  • 1880. - Počela izgradnja Panamskog kanala.
  • 1881. - Francuska se pridružila Ujedinjenim Narodima.
  • 1885. - Prihvaćene vremenske zone i standardno vrijeme.
  • 1892. - U Havani počelo 4. svjetsko prvenstvo u šahu.
  • 1899. - Kraj španjolske vlasti na Kubi.
  • 1898. - New York City anektirao teritorij susjednih okruga, čime je formiran tzv. Veliki New York; 25. siječnja prvobitnim dijelovima grada (ManhattanBrooklynBronx i Queens) pridružio se Staten Island i tako je formiran današnji New York City.
  • 1900. - Kruna je postala jedinstvena (i jedina) valuta u Austro-ugarskoj monarhiji.
  • 1901. - Nigerija postaje britanski protektorat.
  • 1901. - Područja Zapadna Australija, Južna Australija, Queensland, Victoria, Tasmanija i Novi Južni Wales formirala su Saveznu Državu Australiju.
  • 1910. - Na mjestu švicarskog saveznog predsjednika Robert Comtesse zamijenio je Adolfa Denchera. Comtesse je poslije 1904. po drugi put izabran za predsjednika Švicarske.
  • 1912. - Počela se primjenjivati Jezična naredba austrijskog ministra Bienertha od 26. travnja 1909. kojom je hrvatski jezik uveden u potpunosti kao službeni jezik u Dalmaciji.[1]
  • 1912. - U Švicarskoj je na snagu je stupio civilni zakonik.
  • 1912. - Stvorena Republika Kina.
  • 1912. - U Velikoj Britaniji je podržavljena cjelokupna telefonija.
  • 1914. - Na Floridi je uspostavljen prvi linijski let na svijetu između St. Petersburga (SAD) i Tampe.
  • 1919. - Ciliciju zauzeli Francuzi.
  • 1929. - Bivše općine Point Grey i Južni Vancouver spojile se i formirale Vancouver.
  • 1932. - Otok Alcatraz postaje američki savezni zatvor.
  • 1939. - U Sydneyu temperatura dosegla 45 ˚C, što je najviše u povijesti toga grada.
  • 1942. - 26 zemalja potpisalo Deklaraciju UN-a.
  • 1945. - Drugi svjetski ratLuftwaffe pokrenuo operaciju "Bodenplatte", veliki, ali neuspješan pokušaj nokautiranja savezničke avijacije u [[Sjeverna Europa[sjevernoj Europi]] jednim udarcem.
  • 1948. - Italija dobila ustav.
  • 1956. - Sudan se osamostalio.
  • 1958. - Osnovana Europska ekonomska zajednica.
  • 1959. - Svrgnut Fulgencio Batista, kubanski diktator.
  • 1960. - Johnny Cash održao svoj prvi besplatni koncert iza zatvorskih rešetaka.
  • 1960. - Kamerun stekao neovisnost od Francuske.
  • 1966. - Nakon državnog udara Jean-Bédel Bokassa preuzeo vlast u Srednjoafričkoj Republici.
  • 1971. - Reklamiranje cigareta zabranjeno na američkoj televiziji.
  • 1973. - DanskaIrska i Ujedinjeno Kraljevstvo postali članovi Europske zajednice.
  • 1978. - Avion Boeing 747 kompanije Air India srušio se u Arapsko more nedaleko od Mumbaia; poginulo je 213 osoba.
  • 1979. - Službeno uspostavljeni diplomatski odnosi između SAD-a i Kine.
  • 1981. - Grčka primljena u Europsku zajednicu.
  • 1982. - Peruanac Javier Pérez de Cuéllar postao prvi Latinoamerikanac na funkciji generalnog sekretara UN-a.
  • 1986. - Španjolska i Portugal ulaze u Europsku zajednicu.
  • 1989. - Stupio na snagu Montrealski protokol.
  • 1990. - Denominirana je jugoslavenska valuta - dinar, 10.000 dinara je postalo 1 novi dinar, a građani su prvi puta nakon drugog svjetskog rata mogli slobodno kupovati stranu valutu u bankama.
  • 1990. - David Dinkins položio zakletvu kao prvi afroamerički gradonačelnik New York Cityja.
  • 1992. - Službeno formirana Ruska Federacija.
  • 1993. - Podjela Čehoslovačke na dvije nezavisne republike – Češku i Slovačku.
  • 1993. - Osnovano jedinstveno europsko tržište.
  • 1995. - Osnovana Svjetska trgovinska organizacija (WTO).
  • 1995. - AustrijaFinska, i Švedska ulaze u Europsku uniju.
  • 1997. - Ganac Kofi Annan postao generalni sekretar UN-a.
  • 1998. - Uveden porez na dodanu vrijednost kao suvremeni oblik oporezivanja potrošnje u Hrvatskoj. "Ocem" PDV-a se smatra Borislav Škegro, tadašnji ministar financija.
  • 2002. - Uvođenje nove valute eura u papirnatim novčanicama i kovanicama u državama Finskoj, Irskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj, Belgiji, Luksemburgu, Francuskoj, Monaku, Austriji, Portugalu, Španjolskoj, Italiji, San Marinu, Vatikanu i Grčkoj.
  • 2007. - Bugarska i Rumunjska postale su punopravne čanice Europske unije, te su istupile iz CEFTA-e.
  • 2007. - Bugarski, rumunjski i Irski jezik postali su službeni jezici Europske unije.
  • 2007. - Euro postaje službena valuta u Sloveniji zamjenjujući dotadašnji tolar, iako će se sa njime moći plaćati još naredna dva tjedna nakon čega će prestati vrijedjeti.
  • 2007. - Njemačka je od Finske preuzela predsjedanje Europskom unijom.
  • 2008. - Cipar i Malta su uvele euro kao službenu valutu.
  • 2008. - Slovenija je kao prva nova članica počela predsjedati Europskom unijom.
  • 2008. - Započela primjena pravnog režima Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa Republike Hrvatske i na države članice Europske unije.
  • 2008. - Ukinuto obvezno služenje vojnog roka u Oružanim snagama Republike Hrvatske.
  • 2008. - Hrvatska započela dvogodišnji mandat kao nestalna članica Vijeća sigurnosti UN-a.
  • 2009. - Austrija je od Hrvatske preuzela predsjedanje Vijećem sigurnosti UN-a.
  • 2009. - U Slovačkoj je uz Slovačku krunu i Euro postao službena valuta na rok od dva tjedna, kada će Euro postati jedina valuta u toj državi dok će Slovačka kruna otići u povijest.
  • 2009. - U Norveškoj je na snagu stupio zakon koji homoseksualnim osobama dopušta sklapanje braka (civilno i u određenim vjerskim zajednicama kao što su određene protestantske crkvene zajednice), te posvajanje djece, dok je homoseksualnim ženama još i dopušten odlazak na umjetnu oplodnju kako bi se djeca koja su rođena u braku dviju homoseksualnih žena, a koja su nastala kao rezultat umjetne oplodnje bila priznata kao njihova vlastita djeca. Ovim je činom Norveška postala 4. država na svijetu u kojoj se mogu sklapati istospolni brakovi koji imaju jednaka prava kao i heteroseksualni brakovi (osim činjenice da se heteroseksualni brakovi mogu sklapati u svim vrstama vjerskih zajednica, dok je to u ovom slučaju svedeno samo na određeni dio protestantskih vjerskih zajednica).
  • 2010. - Španjolska je od Švedske preuzela šestomjesečno predsjedanje Europskom Unijom.
  • 2018. - Bugarska počela predsjedati Europskom unijom.

Rođenja 1. siječnja[]

  • 1431. - Aleksandar VI., papa († 1503.)
  • 1449. - Lorenzo de' Medici, talijanski političar i vladar Firence
  • 1502. - Grgur XIII.
  • 1618. - Bartolomé Esteban Murillo, španjolski slikar († 1682.)
  • 1711. - Franjo Trenk, austrijski pukovnik († 1749.)
  • 1735. - Paul Revere - američki zlatar i domoljub
  • 1823. - Sándor Petőfi, mađarski pjesnik i revolucionar
  • 1833. - Franziska Lechner, njemačka redovnica († 1894.)
  • 1857. - Oton Kučera, hrvatski popularizator tehnike i prirodoslovlja (+ 1931.)
  • 1863. - Pierre de Coubertin, "otac" modernih olimpijskih igara († 1937.)
  • 1870. - Ernst Barlach, njemački kipar
  • 1879. - Edward Morgan Forster, engleski književnik († 1970.)
  • 1888. - John Garand, kanadsko-američki inženjer i dizajner, tvorac puške M1 Garand
  • 1894. - Satyendra Nath Bose, indijski fizičar i matematičar
  • 1895. - J. Edgar Hoover, prvi direktor FBI-a
  • 1907. - Leonid Iljič Brežnjev, ruski političar († 1982.)
  • 1919. - Jerome David Salinger, američki književnik
  • 1920. - Osvaldo Cavandoli, talijanski crtač animiranih filmova († 2007.)
  • 1921. - Rocky Graziano, američki boksač
  • 1926. - Claudio Villa, talijanski pjevač
  • 1928. - Frank Pourcel, francuski glazbenik
  • 1932. - Ivan Lacković Croata, hrvatski likovni umjetnik (+ 2004.)
  • 1938. - Ante Dabro, australski kipar/slikar hrvatskog porijekla
  • 1938. - Frank A. Langella, američki glumac
  • 1940. - Spencer Johnson, američki ljekar i pisac
  • 1942. - Andrija Nikić, hrvatski književnik
  • 1943. - Vladimir Šeks, hrvatski političar
  • 1943. - Inge Appelt, hrvatska glumica
  • 1944. - Đuro Brodarac, hrvatski general i političar († 2011.)
  • 1944. - Omar al-Bašir, sudanski političar
  • 1946. - Roberto Rivelino, brazilski nogometaš i trener
  • 1948. - Ivan Devčić, hrvatski nadbiskup
  • 1949. - Šimun Šito Ćorić, hrvatski pjesnik, esejist, dramski pisac, antologičar
  • 1949. - Pablo Escobar, kolumbijski političar i narkodiler
  • 1959. - Mladen Bodalec, hrvatski glazbenik
  • 1963. - Dražen Ladić, hrvatski nogometni vratar
  • 1968. - Davor Šuker, hrvatski nogometaš
  • 1971. - Marinko Prga, hrvatski glumac
  • 1976. - Mile Smodlaka, hrvatski vaterpolist
  • 1979. - Anthony Šerić, hrvatski nogometaš
  • 1981. - Mladen Petrić, hrvatski nogometaš
  • 1985. - Steven Davis, sjevernoirski nogometaš

Smrti 1. siječnja[]

  • 1515. - Luj XII, francuski kralj
  • 1748. - Johann Bernoulli, švicarski matematičar
  • 1782. - Johann Christian Bach, njemački skladatelj
  • 1894. - Heinrich Rudolf Hertz, njemački fizičar, otkrivač fotoelektričnog efekta (* 1857.)
  • 1922. - Števan Kühar, slovenski (prekomurski) pisac i političar (* 1887.)
  • 1934. - Blagoje Bersa, hrvatski skladatelj i glazbeni pedagog (* 1873.)
  • 1940. - Ferdo Šišić, hrvatski povjesničar (* 1869.)
  • 1963. - Ivan Zemljak, hrvatski arhitekt (* 1893.)
  • 1972. - Maurice Chevalier, francuski glumac i pjevač
  • 1981. - Oumarou Ganda, nigerski glumac (* 1935.)
  • 1982. - Frano Kršinić, hrvatski kipar (* 1897.)
  • 2001. - Fabijan Šovagović, hrvatski glumac
  • 2006. - Zlata Tkač, moldavska skladateljica (* 1928.)
  • 2012. - Kiro Gligorov, prvi Predsjednik Makedonije nezavisne Makedonije
  • 2013. - Patti Page, američka pop-pjevačica i glumica (* 1927.)
  • 2014. - Milan Horvat, hrvatski dirigent i glazbeni pedagog (* 1919.)
  • 2018. - Željko Senečić, hrvatski slikar (* 1933.)
  • 2019. - Ivo Gregurević, hrvatski glumac (* 1952.)
  • 2019. - Emanuel Hoško, hrvatski franjevac i katolički svećenik (* 1940.)

Blagdani i spomendani[]

  • Nova godina
  • Svjetski dan mira
  • Svjetski dan molitve za mir
  • Svjetski dan obitelji
  • Marija Bogorodica
  • Haiti (Dan neovisnosti)
  • Sudan (Dan neovisnosti)
  • Kuba (Dan oslobođenja)
  • Slovačka (Uspostava Slovačke republike)

Imendani[]

  • Marija

Izvori[]

  1. Gimnazija Vladimira Nazora, Zadar Gimnazija s hrvatskim nastavnim jezikom 1897. – 1921
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: 1. siječnja