1378. - bosanski kralj Tvrtko I. Kotromanić potvrdio Dubrovčanima trgovačke povlastice.
1864. - počela vladavina Maksimilijana I., meksičkoga cara.
1880. - iz Pule otkriven asteroid 216 Kleopatra.
1897. - izašao prvi broj časopisa: Starčevićanac: novine za hrvatski puk.
1912. - Britanski prekooceanski parobrod Titanic isplovio na svoje prvo putovanje.
1919. - Meksički revolucionarni vođa Emiliano Zapata ustrijeljen blizu Ciudad Ayale, Morelos.
1932. - Paul von Hindenburg ponovno izabran za predsjednika Njemačke, pobjedivši Adolfa Hitlera s 19 naprama 13 milijuna glasova.
1938. - na referendumu, organiziranom uz pritisak nacističke Njemačke, 99.75 posto Austrijanaca izjasnilo se za priključenje Njemačkoj.
1941. - proglašena Nezavisna Država Hrvatska.
1941. - Komunistička partija Jugoslavije donijela odluku u Zagrebu da komunisti nastave borbu protiv njemačkih okupatora bez obzira na raspad jugoslavenske vojske.
1944. - Sovjetske trupe u Drugom svjetskom ratu preuzele grad Odesu od Nijemaca.
1945. - Američke snage oslobodile sabirni logorBuchenwald.
1947. - Demonstrativni čin u Splitu: skupina hrvatskih domoljuba skinula zastavu s crvenom zvijezdom i izvjesila hrvatski barjak na vrhu Marjana.
1959. - Krunski princAkihito, budući japanski car, oženio je Michiko, prvu pučanku oženjenu u japanskoj carskoj obitelji.
1963. - proglašen prvi Ustav Socijalističke Republike Crne Gore.
1992. - srpske snage okupirale Kupres.
1994. - NATO bombardirao srpske položaje u okolici Goražda.
1998. - Potpisan je sporazum iz Belfasta, glavni korak u sjevernoirskom mirovnom procesu.
Rođenja 10. travnja[]
1847. - Joseph Pulitzer, američki novinar i publicist († 1911.).
1867. - George William Russell, irski revolucionar i umjetnik († 1935.).
1870. - Ferdo Kovačević, hrvatski slikar († 1927.).
1871. - Eduard Slavoljub Penkala, hrvatski izumitelj († 1922.).
1877. - Alfred Kubin, austrijski crtač i grafičar († 1959.).
1880. - Ivan Matetić Ronjgov, skladatelj, melograf i glazbeni pedagog († 1960.).
1887. - Pavel Golia, slovenski pjesnik i dramatičar († 1959.).
1887. - Bernardo Alberto Houssay, argentinski fiziolog i nobelovac († 1971.).
1903. - Đuro Sudeta, hrvatski pjesnik i prozaist († 1927.).
1922. - Vesna Parun, hrvatska književnica za djecu.
1923. - Anton Marti, hrvatski TV djelatnik († 2004.).
1927. - Marshall W. Nirenberg, američki biokemičar i genetičar, nobelovac.
1929. - Max von Sydow, švedski glumac
1931. - Luís de Almeida Cabral, prvi predsjednik Gvineje Bisau († 2009.).
1932. - Omar Sharif, egipatski glumac.
1951. - Steven Seagal, američki glumac i redatelj.
1959. - Damir Muraja, hrvatski publicist i pionir računarstva.